Smešten u centralnom delu Srbije Nacionalni park Kopaonik svojom površinom od 11810 ha obuhvata najviše delove planinskog masiva oivičene rečnim dolinama Ibra, Jošanice, Toplice i Brzećke reke. U flori Kopaonika do sada je opisano preko 1500 biljnih vrsta. U Nacionalnom parku živi 91 endemična i 82 subendemične biljne vrste, što ukazuje da ovaj prostor predstavlja jedan od najznačajnijih centara biološke raznovrsnosti i endemizma Srbije i Balkana. Posebno mesto u tom bogatstvu zauzimaju tri lokalna endemita: kopaonička čuvarkuća, kopaonička ljubičica i pančićeva režuha. Na najvišim staništima Kopaonika živi i živorodni gušter, koji naseljava samo najviše planine Evrope, suri orao, planinska ševa, krstokljun i druge životinjske vrste. Prisustvo tragova srednjevekovnog rudarstva, obnovljena crkva u Krivoj reci, banja u Jošanici i reprezentativni primeri narodne arhitekture u Mijatovića jazu, čine zaštitni znak kopaoničkog naselja. Pored toga, Kopaonik predstavlja i jedan od najpoznatijih ski centara u ovom delu Evrope.